Istorijat pozorišta
  • - istorija pozorišnog života u Subotici vraća nas u 18 vek kad su, kako zapisi kazuju, postojala dva oblika pozorišnih igara: predstave odigravane u školama i one koje su priređivali nemački profesionalni glumci
  • - u predstavama u školama odigravanim o praznicima, glavni akteri bili su učenici, pa su tako mnogi od njih vremenom postali vatreni obožavaoci pozorišne umetnosti i njome se profesionalno bavili
  • - sa druge strane, u naš grad su u proputovanjima navraćali i nemački glumci (1780. g), koji su odigravali predstave i vodeću poziciju zadržali su do pojavljivanja mađarskog glumišta koje im je preotelo publiku
  • - smenjuju se trupe a glumcima nije bilo nimalo lako, sami su pisali plakate i raznosili afiše
  • - pozorište je bilo veoma popularno u Subotici i ovaj grad stalno je pokretao postupak da Taliji podigne dostojan dom.
  • - 1853. na Roginu baru nasuta je zemlja (današnji Korzo)
  • - gradsko veće održava sednicu i poverava izgradnju majstoru Škultetiju
  • - izgradnju unutrašnjeg dela preuzima Đerd Telepi, svestrani pozorišni umetnik
  • - nova zgrada nikla je za godinu dana, ali na korintske stubove nije dospeo naziv pozorište već hotel Pešta, jer su grdaski oci mislili da je to isplativije
  • - pola veka kasnije 1904. kada je zgrada obnavljana stavljen je natpis Gradsko pozorište
  • - 1954. istaknut je današnji naziv Narodno pozorište-Népszínház
  • - izgradnju i opremanje pomogle porodice, svaka je opremala svoju ložu i bile su različite, 450 sedišta u parteru, 45 loža i 160 mesta za stajanje
  • - 16.decembra 1854. odigrana prva predstava Dvoje iz porodice Barčai
  • - svečano duž Korzoa stajale su kočije zvanica iz cele Bačke
  • - Endre Latabar bio je dobar direktor, repertoar je bio odličan, sala puna
  • - trupe su se smenjivale, putovale, igrale po sezoni
  • - 1874.mađarski glumci napustili Suboticu, a došli glumci Srpskog narodnog pozorišta iz Novog Sada, odigrali su 28 predstava, istakao se Pera Dobrinović
  • - 1904. usledila je rekonstrukcija, proširena je scena, podignut je balkon i počele su predstave povodom 50 godina pozorišta
  • - 1914. prvi svetski rat, glumile su uglavnom žene , a muškarci su bili na frontu
  • - proleće 1915. izbio požar i pozorište je izgorelo, ostali zidovi
  • - hotel Pešta je sačuvan, a i mala sala je ostala netaknuta
  • - 1915.-1916. usledila je nova pozorišna sezona
  • - Subotica nije imala stalnu trupu već su gostovale različite putujuće
  • - 1924. pristupilo se izgradnji požarom uništenog pozorišta
  • - 1925. drugi put gostuje moskovski Hudožestvenij teatar igra Čehovljev «Višanjik», Gogoljevu «Ženidbu», «Ženu s mora» Henrika Ibzena
  • - nova zgrada bila lepša nego prva i svečano je otvorena 1927. izvođenjem opere CARSKA NEVESTA Rimskog Korsakova Narodnog pozorišta iz Beograda
  • - u jesen 1945.godine zgrada subotičkog pozorišta postaje stalna kuća profesionalnim ansamblima
  • - nakon više od 90 godina grad je dobio stalni ansambl i svoje pozorište
  • - 19.septembra 1945. predsedništvo AP Vojvodine donelo odluku o osnivanju dva ansambla Hrvatskog narodnog kazališta i Mađarskog narodnog pozorišta
  • - 28.oktobra 1945. to je ozvaniceniceno predstavom "Matija Gubec" Mirka Bogovića u režiji Branka Špoljara
  • - 29.oktobra 1945. novoosnovano Mađarsko pozorište izvelo je prvu premijeru: "Ples veštica" Bele Balaža u režiji Lasla Patakija
  • - 1. januara 1951. godine odlukom izvršnog odbora AP Vojvodine spajaju se dva ansambla čineći jedinstvenu kuću Narodno pozorište-Népszínház
  • - u jesen 1952. godine muzička grana pozorišta prerasta u Operu koja se ugasila krajem sezone 1953/54.
  • - ovaj period poznat je u istoriji pozorišta u Subotici kao "zlatan period"
  • - Subotica ima tri scene, a u leto 1952. pozorište dobija rotacionu scenu
  • - jedna od scena je i Letnja pozornica na Paliću
  • - Subotica postaje festivalski grad
  • - prema pozorišnom statutu 1958. godine Hrvatska drama prerasta u Dramu na srpskohrvatskom jeziku, a Mađarska drama u Dramu na mađarskom jeziku
  • - 1970. godine završen je projekat rekonstrukcije pozorišne zgrade, a maketa je postavljena u foajeu
  • - u Subotici su osim kvalitetnih predstava glumaca ovog grada mogle da se vide i gostujuće predstave iz najjačih pozorišta tadašnje Jugoslavije i iz inostranstva
  • - 1974. godine inspekcija donosi odluku o zabrani rada pozorišta zbog dotrajalih instalacija
  • - nakon što su izvršeni radovi 1975. godine, pozorište ponovo funkcioniše u matičnoj zgradi
  • - osamdestih godina u Subotici se odigravala repriza Sterijinog pozorja
  • - 1983. rešenjem Zavoda za zaštitu spomenika zgrada pozorišta postaje spomenik kulture
  • - 1985. zaključeno da zgrada ima nestabilne temelje i da se mora rušiti, formiran je i Savet za rekonstrukciju
  • - 1985. u subotičko pozorište dolazi Ljubiša Ristić
  • - u svom desetogodišnjem radu Ljubiša Ristić i Nada Kokotović okupili su veliku grupu reditelja i glumaca iz mnogih jugoslovenskih centara
  • - ukinute su drame i formiran je jedinstven umetnički ansambl, a kao preovladujući, prihvaćen je koncept nekonvencionalnog pozorišnog izraza
  • - 1995. godine Narodno pozorište-Népszínház ponovo postaje tradicionalno
  • - od 1995. pozorište radi u Maloj Sali
  • - 1997. godine Odlukom SO Subotica o učešcu u finansiranju rekonstrukcije pozorišta, počinje proces razrešenja sudbine zgrade
  • - 1998. raspisan konkurs za idejni projekat zgrade i izabrana je projektantska kuća YUSTAT iz Beograda
  • - zbog bombardovanja proces finansiranja izrade projekta je usporen
  • - 2001. krov iznad Male sale prokišnjava
  • - nakon sanacije ruši se plafon iznad glavnog stepeništa
  • - od marta do oktobra 2002. ansambli nemaju svoj prostor već igraju na gostujućim scenama
  • - oktobra 2002. završeno je rekonstruisano stepenište i otvara se sezona na matičnoj sceni
  • - 5. maja 2003. premijerom predstave «Buba u uhu» Drame na mađarskom jeziku otvara se scena Jadran, sala bivšeg bioskopa prilagođena potrebama teatra
  • - u najtežim vremenima za subotički tetatar, nastale su najbolje predstave koje su donele značajne nagrade
  • - 2003. završen je idejni projekat adaptacije, rekonstrukcije i izgradnje zgrade pozorišta
  • - 2006. obezbeđena su sredstva za početak rekonstrukcije
  • - proleće 2007. godine određeno je kao početak rekonstrukcije pozorišta
  • - obe drame subotičkog teatra do izgradnje nove zgrade igraće na sceni Jadran
  • - Narodno pozorište-Narodno kazalište-Népszínház ima 109 zaposlenih u Drami na srpskom jeziku, Drami na mađarskom jeziku, Tehničkoj jedinici i Opštoj službi
  • - godišnje svaka drama izvede po četiri premijerne predstave
fotografije: Igor Marinović, Edvárd Molnár; plakati: Ljiljana Krtinić Ilić, Kreszánkó Viktória
design: Ljiljana Krtinić Ilić &